You are currently viewing Od velikog proširenja ka brzom proširenju? Dvadeset godina od Velikog proširenja EU

Od velikog proširenja ka brzom proširenju? Dvadeset godina od Velikog proširenja EU

Na konferenciji „Od velikog proširenja ka brzom proširenju – dvadeset godina od Velikog proširenja Evropske unije“, održanoj 21. maja u Beogradu, koju su organizovali Konrad Adenauer Stiftung i RESECO, okupio se veliki broj stručnjaka, predstavnika javnog života, međunarodne zajednice i mladih ljudi.

Konferenciju su otvorili dr Stefan Surlić, izvršni direktor RESECO i Jakov Devčić, direktor predstavništva Fondacije Konrad Adenauer u Srbiji i Crnoj Gori, podsećajući na trenutak „Velikog praska“ (eng. Big Bang) kada su 1. maja 2004. deset novih država postale članice Evropske unije. Oni su naglasio da su iskustva tih zemalja dragocena za zemlje Zapadnog Balkana koje su u čekaonici EU te da postoji mnogo varijabli koje utiču na članstvo ovih država.

Geopolitičko proširenje 2004: Iskustva i vizije

Učesnici prvog panela, među kojima su bili dr Tanja Miščević, ministarka za evropske integracije, Plamena Halačeva, zamenica šefa Delegacije EU u Srbiji, Peter Grk, generalni sekretar Bledskog strateškog foruma, i Maia Mazurkievič ispred Future Force Foundation iz Poljske, razgovarali su sa Markom Ivasom o iskustvima i izazovima evrointegracija. Panelisti su istakli da je Srbija na dobrom putu, ali da je neophodno ubrzati reformske procese i poboljšati komunikaciju sa građanima kako bi se postigao društveni konsenzus o značaju članstva u EU. Jedan od ključnih uvida iznela je ministarka za evropske integracije Srbije Tanja Miščević da „EU zapravo ne voli da se širi i to radi samo pod geopolitičkim pritiskom. Veliko proširenje 2004. godine bilo je rezultat velikih geopolitičkih promena, slično dinamici koju danas vidimo“.

Koja su očekivanja mladih od budućnosti EU?

Drugi panel bio je posvećen očekivanjima mladih od budućnosti EU. Panelisti Katarina Bogićević, Donika Zogu i Zoran Dabetić razgovarali su sa moderatorkom Andrijanom Lazarević o stavovima mladih prema evrointegracijama, pri čemu je istaknuto da je evroskepticizam veoma prisutan među mladima, ali da je bolja komunikacija ključ za promenu tog stava. Prvi korak ka rekonstrukciji postojećeg narativa bio bi da se, ono što se percipira kao bezlični entitet EU, učini razumljivijim građanima i da se stvore nove perspektive i pozitivna radoznalost prema EU.

Razgovor sa premijerom: Should we stay or should we go?

Na trećem panelu, premijer Srbije Miloš Vučević u razgovoru sa Markom Subotićem, naglasio je da EU ostaje strateški cilj Srbije i da je potrebno donositi čvrste političke odluke kako bi se ubrzao proces evrointegracija. Vučević je istakao značaj budućeg članstva Srbije u EU kroz benefite koje je EU do sada pružila Srbiji te da bez ulaska zemalja Zapadnog Balkana nije završena evropska priča.

Za rešavanje izazova na putu ka EU integracijama neophodno je proaktivno delovanje svih relevantnih aktera, uz njihovo nedvosmisleno pozicioniranje u odnosu na evropski put, uz uklanjanje kontradiktornih diskursa koji dodatno zbunjuju javnost i zamagljuju širu sliku procesa integracija, zaključak je konferencije.

Оставите одговор